Kulturno dobro u središtu je novog zakona

U povodu javnog savjetovanja o Nacrtu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koje je otvoreno sredinom studenoga ove godine Ministarstvo kulture i medija organiziralo je s Hrvatskom komorom arhitekata i Udruženjem hrvatskih arhitekata okrugle stolove u Zagrebu i Splitu na kojima se raspravljalo o predloženim zakonskim odredbama kojima je cilj sveobuhvatna reforma načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom.

Na prvom okruglom stolu održanom 4. prosinca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu novi zakonski tekst o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se donosi nakon više od dva desetljeća i sedamnaest izmjena postojećeg Zakona predstavili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec.

Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je da se 13 posto zgrada u Hrvatskoj nalazi u kulturnopovijesnim cjelinama i stoga vrlo važnim istaknula precizno definiranje postupanja konzervatora. „Predloženi Zakon dio je sveobuhvatne reforme propisa vezanih uz prostorno planiranje i građenje i doprinosi svemu onome što Vlada radi kako bi se ubrzala ishođenja dozvola“, navela je izrazivši uvjerenje da će donošenje novog Zakona biti velika prekretnica koja će postupanja konzervatora učiniti predvidljivijima, jasno definiranima i ujednačenima, što će građanima omogućiti lakše očuvanje i zaštitu kulturne baštine, bilo da su njezini korisnici ili vlasnici. Također je navela da će novi Zakon biti prilagođen suvremenim potrebama jer donosi mnogo iskoraka u smislu digitalizacije, uvođenja e-usluga, novih alata i instrumenata.

Uz nju je novi nacrt zakonskoga teksta predstavio i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec ocijenivši da predstavlja veliko unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite kulturne baštine. „Zakon je dosad bio više usmjeren prema administrativnim odredbama, a sada je kulturno dobro u središtu. Njime se definiraju mjere zaštite za sve vrste kulturnih dobara, kao i kriteriji za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, jasnije se i jednostavnije propisuje i postupanje prilikom provođenja mjera zaštite kulturnih dobara za vlasnike i korisnike i ostale dionike koji sudjeluju u redovitom održavanju, obnovi i zaštiti kulturnih dobara. Bit će prohodniji i transparentniji kako bi građanima jasnije pokazao koja su njihova prava i obveze kada je riječ o zahvatima na kulturnoj baštini“, najavio je Petrinec.

Novi Zakon bit će usklađen s potrebnim izmjenama u provođenju mjera zaštite kulturnih dobara i u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se poštuju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprečavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima. Zakon također daje okvir za izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturnopovijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Propisuje se javna dostupnost izrađenih podloga putem e-usluga na portalu e-Građani i Geoportalu kulturnih dobara, čime se građanima, projektantima, drugim javnopravnim tijelima olakšavaju administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva kulture i medija.

Nadalje, Nacrt novog Zakona predviđa da se prije poduzimanja bilo koje radnje na kulturnom dobru od Ministarstva može dobiti prethodna konzervatorska lokacijska obavijest u kojoj su sadržane sve upute za postupanje, odnosno potrebna dokumentacija. Radi redovitog održavanja i upravljanja javnim prostorom u kulturnopovijesnim cjelinama propisuje se unošenje konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu. U zakonskom tekstu razrađuje se i pojam konzervatorske podloge, odnosno stručne dokumentacije koju utvrđuje Ministarstvo, a sadrži grafički i tekstualni dio te obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, vrednovanje i mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti svih sastavnica prostorne cjeline – povijesnog urbanog krajolika. Predviđeno je da konzervatorska podloga koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara bude sastavni dio prostornog plana i unosi se u Informacijski sustav kulturne baštine te Geografski informacijski sustav, čime će biti javno dostupna.

Drugi okrugli stol o Nacrtu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara održan je 8. prosinca na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije.